Danas se navršava 87 godina od rođenja Alije Izetbegovića

Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine, veliki patriota i miljenik svih Bosanaca i Hercegovaca rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu.

Podsjećajući se na lik i djelo na 87. godišnjicu od rođenja velikana bosanske historije ne možemo, a da se ne prisjetimo da je rahmetli Izetbegović bio čovjek koji je volio BiH, a najviše je volio ljude, toliko da nikada nikoga nije mogao mrziti.

Tuđe slabosti nije pretvarao u svoje vrline niti je smatrao da je on dobar zato što je neko drugi loš.

Za građane BiH, one koji se tako osjećaju i smatraju je svojom jedinom i voljenom državom rahmetli Alija je sinonim za borbu Bosne i Hercegovine za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokratiju, ljudska prava i slobodu svakog čovjeka.

Boreći se cijeli život za ravnopravnost svih naroda bivao je optuživan, procesuiran i osuđivan. Boravak u zatvoru, namještena i iscenirana suđenja mu nisu bila nepoznanica, ali je on iz svega toga izlazio jači i uvijek bio spreman na oprost.

To je dokazao i nakon svih nedaća koje je proživio kada je prilikm gostovanja u jednoj emisiji, upitan da li bi mogao navesti imena najodgovornijih krivaca za „Sarajevski proces“ i svoju kaznu, odgovorio: „Nisu krivi ljudi krive su šifre, formule na temelju kojih se vladalo.“

Uvidjevši da se nad Bosnom i Hercegovinom nadvijaju tamni oblaci koji prijete njenom uništavanju, Izetbegović je pokrenuo formiranje Stranke demokratske akcije (SDA) i na Prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik.

29. juli 1990 godine na gradskom stadionu U Novom Pazaru osnovana zajedno sa Dr Sulejmanom Ugljaninom Stranku demokratske akcije Sandzaka pred vise od 40.000 hiljada prisutnih.

Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

U isto vrijeme, u bivšoj Jugoslaviji odvijala su se dva međusobno suprotstavljena velikodržavna projekta u kojima nije bilo mjesta za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao njen najbrojniji narod.

Alija Izetbegović nije dozvolio propast BiH i pod njegovim vodstvom BiH se suprostavila tamnim silama, postala samostalna i međunarodno priznata država.

Pobjedio je bosanski ponos i vjera jednog čovjeka.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Na Trećem kongresu SDA 13.10.2001. godine Izetbegović je donio odluku da se ne kandiduje za predsjednika Stranke nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom.

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine. Njegovoj dženazi prisustvovalo je preko 150 hiljada ljudi iz čitave BiH i inostranstva, a telegrami sućuti pristigli su iz preko 100 zemalja svijeta.

Po njegovoj izričitoj želji ukopan je među svoje šehide na Šehidskom mezarju Kovači.

Upitan kako bi volio da ga upamte njegovi Bosanci i Hercegovci u jednom od svojih posljednjih intervjua Alija je kazao: „Kao čovjeka koji ih je uvijek imao na srcu“.

Bibliografija

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. augusta 1925. – Sarajevo, 19. oktobra 2003.), političar i prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon prvih višepartijskih skupštinskih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine izabran je za predsjednika Republike Bosne i Hercegovine kao predstavnik Stranke demokratske akcije iz redova bošnjačkog naroda, do 1992. godine. Od 1992. do 2000. godine bio je predsjednik sedmočlanog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Kao predsjednik Republike Bosne i Hercegovine proglasio je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije.

Mladost

Rođen u porodici zemljoposjednika, koji su se doselili iz Beograda u Bosanski Šamac 1868. godine. Godine 1928. porodica Izetbegović se seli iz Bosanskog Šamca u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te saniranja džamijskih ruševina. 1946. godine godine biva uhapšen pod sumnjom da je imao značajnog udjela u utemeljenju islamskog časopis Mudžahid u kojem su publicirane opće teme o islamu, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani. Osuđen je na kaznu zatvora od tri godine. Nakon izlaska iz zatvora studira poljoprivredu i od 1954. godine pravo, kog završava u roku od dvije godine.

Politička karijera

Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više jugoslovenskih firmi. 1970. godine, piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija, napisana šezdesetih godina prošlog stoljeća, bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu. Islamska deklaracija biva zabranjena u Jugoslaviji i moguće ju je bilo nabaviti samo ilegalnim putem. Do 1980. godine. godina kada izlazi njegova druga knjiga Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija je u Jugoslaviji skoro nepoznata. U drugoj knjizi pokušava definirati položaj bosanskih Muslimana, islama, među ostalim idejama, te razlike između evropske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i osuđen na 14 godina zatvora. Mada u knjizi se ne spominje niti Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija je bila jedan od značajnih dokaza na sudu. Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, izlazi na slobodu nakon pet godina 1988. godine. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88, bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od Izetbegovića dok je bio zatvoren, Bilješke iz zatvora: 1983-88. su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu.

Rat u BiH

1990. godine Izetbegović, sa Fikretom Abdićem, Adilom Zulfikarpašićom i još nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Zbog tadašnjeg prijedloga zakona o zabrani političkih partija sa nacionalnim predznakom, SDA nema nacionalno definirani naziv, za razliku od druge dvije novoosnovane partije u Bosni i Hercegovini Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Srpske demokratske stranke (SDS). Na izborima 1990. godine za skupštinu SR BiH izborima za člana sedmočlanog predsjedništva SR BiH, Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 % i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto predsjednika predsjedništva SR BiH Izetbegoviću. Nakon otcjepljenja i proglašavanja samostalnosti Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije 1991. godine, Izetbegović vidi mjesto Bosne i Hercegovine u ostatku Jugoslavije, u jednoj tzv. zdravoj federaciji, koja bi političkom reorganizacijom, naslijedila bivšu državu. Sve do odluka nekoliko vlada evropskih država Evropske Unije 15. januara 1992. godine, o političkom priznanju Slovenije i Hrvatske, Izetbegović pokušava izbjeći kritiku velikosrpske politike prema Bosni i Hercegovini. Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela Ravna kod Trebinja, izjavom “…da to nije naš rat…”, Predsjedništvo BiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg Predsjedništva Jugoslavije. Ratom u Sloveniji i Hrvatskoj, te jačanjem vojnih aktivnosti Jugoslavenske narodne armije (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na referendumu održanom 29. februara i 1.marta 1992. godine oko 90% Hrvata i Bošnjaka u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. godine pobijedila Srpska demokratska stranka ili Srpski pokret obnove (SPO), referendum bojkotuju.

Islamska deklaracija , 1970. godine

Islam između Istoka i Zapada, 1980. godine

Govori i pisma , SDA, 1994.

Rat i mir u Bosni i Hercegovini, biblioteka Posebna izdanja, vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998. godine

Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988, Biblioteka Refleksi, Svjetlost, 1999. godine

Sjećanja, autobiografski zapis, 2000. godine

NEKA MU JE VJEČNI RAHMET. BOŠNJACI UJEDINIMO SE I STANIMO RAME UZ RAME, DA NASTAVIMO PUTEM NAŠEG PREDSJEDNIKA ALIJE!

 

p

Vi ste ovdje: Naslovna IZBORI 2012 Aktuelnosti